Šta usporava ulaganja u energetsku efikasnost u Bosni i Hercegovini?
Interes za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije postoji, ali pretvaranje tog interesa u konkretne aktivnosti i dalje predstavlja izazov.
Istraživanje* provedeno u okviru projekta EU4EnergyEfficiency u Bosni i Hercegovini obuhvatilo je odgovore 1.305 građana te predstavnika privatnog i javnog sektora, s ciljem boljeg razumijevanja njihove upoznatosti s mjerama energetske efikasnosti (EE) i rješenjima zasnovanim na obnovljivim izvorima energije (OIE), prepreka koje ih sprečavaju da djeluju, kao i njihove spremnosti za ulaganje. Broj prikupljenih odgovora premašio je minimalno planirani uzorak od 1.068 ispitanika za više od 22%.
Interes postoji, ali mnogi još uvijek nisu sigurni
Rezultati ukazuju na jaz između interesa za ulaganja u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije i spremnosti da se takva ulaganja zaista realizuju.
Više od polovine ispitanika s važećim odgovorima (53,3%) iskazalo je određeni stepen spremnosti za ulaganje – od razmatranja manjih, finansijski pristupačnijih ulaganja do spremnosti za veće investicije ili njihovog prepoznavanja kao visokog prioriteta. Istovremeno, samo 23,1% ispitanika navelo je da će vjerovatno ili vrlo vjerovatno provesti najmanje jednu mjeru energetske efikasnosti ili obnovljivih izvora energije u naredne tri godine. Gotovo polovina ispitanika – 48,4% – još uvijek nije sigurna.
Ovi rezultati pokazuju da izazov nije samo u nedostatku interesa. Mnogim ispitanicima potrebne su jasnije informacije, pristupačnije mogućnosti finansiranja i praktične smjernice kako bi interes pretvorili u konkretna ulaganja.
Nedostatak informacija i finansijskih sredstava najveće su prepreke
Među ispitanicima koji nisu sigurni ili smatraju da je malo vjerovatno da će provesti neku od mjera energetske efikasnosti ili obnovljivih izvora energije, njih 65,2% navelo je nedostatak informacija kao prepreku, dok je 47% ukazalo na nedostatak finansijskih sredstava. Pravna i imovinsko-vlasnička pitanja navelo je 12,5% ispitanika, dok je 7,9% kao prepreku istaklo nedostatak saglasnosti upravitelja zgrade ili suvlasnika.
Nedostatak informacija posebno je izražen kada je riječ o dostupnim oblicima podrške. Samo 5,4% ispitanika navelo je da je dobro ili veoma dobro informisano o tome gdje može dobiti pouzdane informacije i finansijsku podršku, poput grantova, kredita, subvencija i ESCO modela. Relativno je nizak i nivo upoznatosti s konkretnim mjerama energetske efikasnosti i rješenjima iz oblasti obnovljivih izvora energije: 12,3% ispitanika navelo je visok nivo upoznatosti s mjerama energetske efikasnosti, a 17% s rješenjima iz oblasti obnovljivih izvora energije.
Građanima je potrebna konkretnija podrška
Istraživanje ukazuje i na značajne razlike među različitim grupama ispitanika.
Predstavnici privatnog i javnog sektora pokazali su znatno veću spremnost za djelovanje: 54,4% ispitanika iz privatnog i 48,5% iz javnog sektora navelo je da će vjerovatno ili vrlo vjerovatno provesti najmanje jednu mjeru energetske efikasnosti ili obnovljivih izvora energije u naredne tri godine. Među građanima taj udio iznosi 19,3%.
Građani su također iskazali niži nivo upoznatosti s mjerama energetske efikasnosti, rješenjima iz oblasti obnovljivih izvora energije, kao i dostupnim oblicima podrške i finansiranja u poređenju s ispitanicima iz javnog i privatnog sektora.
Od informisanosti do konkretnih aktivnosti
Rezultati istraživanja pružaju korisne smjernice za buduće aktivnosti podizanja svijesti i informisanja. Opće informacije o koristima energetske efikasnosti nisu dovoljne. Građanima i drugim potencijalnim investitorima potrebni su praktični primjeri dostupnih mjera, informacije o troškovima i mogućim uštedama, jasne smjernice o grantovima, subvencijama, kreditnim linijama i ESCO modelima, kao i pouzdani izvori stručnih i tehničkih savjeta.
Istraživanje će ujedno poslužiti kao polazna osnova za praćenje napretka. Prema metodologiji utvrđenoj u okviru projekta, 20,3% ispitanika s važećim odgovorima trenutno ispunjava oba kriterija na osnovu kojih se klasifikuju kao spremni da poduzmu konkretne aktivnosti u oblasti energetske efikasnosti ili obnovljivih izvora energije. Planirano je i naknadno istraživanje kako bi se procijenile promjene u nivou informisanosti, spremnosti za ulaganje i spremnosti na djelovanje nakon provedenih aktivnosti podizanja svijesti.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta EU4EnergyEfficiency u Bosni i Hercegovini, koji doprinosi efikasnijem i racionalnijem korištenju energetskih resursa, unapređenju modela energetske obnove te jačanju kapaciteta za provođenje mjera energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Projekat implementira UNDP u saradnji s Češkom razvojnom agencijom (CzDA), uz finansijsku podršku Evropske unije.
*Istraživanje je provedeno online, putem društvenih mreža i partnerskih kanala. Prikupljeni uzorak nije ponderisan, a geografski je najvećim dijelom koncentrisan na Federaciju Bosne i Hercegovine (96,2% ispitanika). Rezultate stoga treba tumačiti kao indikativne za ostvareni online uzorak, a ne kao reprezentativne za stanovništvo Bosne i Hercegovine u cjelini.